by L. Stojčić | 08/12/2014 14:38
Većina vodećih europskih ekipa ima tzv. feeder klub, po narodski, filijalu. Momčad, obično u nižoj ligi ili ligi istog ranga druge države (u nekim apsurdnim slučajevima ta ekipa je i u istom rangu natjecanja u istoj državi, ali to je već pitanje za dublje analize) u koju šalju mlade igrača, na koje računaju u budućnosti, da dobiju iskustvo seniorskog nogometa, tzv. kaljenje. Druga funkcija feeder kluba je da se kroz njega ojača pozicija na tržištu države u kojoj se nalazi feeder klub. Najpoznatiji primjer (ako zanemarimo onaj u iz maksimirske šume) je onaj Chelsea i nizozemskog Vitessea.
I Rijeka je imala svoj „Vitesse“. Bio je to kostrenski Pomorac u kojem je prošle sezone bio desetak igrača našeg kluba, ali i naša struka (Buketa i Horvat). Svima nam poznatom agonijom Pomorca koja je rezultirala njegovim gašenjem, Rijeka se okrenula svojoj drugoj ekipi koja igra u trećem rangu hrvatskog nogometnog sustava. Kroz momčad Rijeke II, ove polusezone, prošlo je 30 igrača, što izlaznih juniora, što mladih Nigerijaca, što seniorskih igrača koji se Keku nisu nametnuli (ili su ciljano dovedeni kao „staratelji“ u Rijeku II). Rijeka II predstavlja dobar medij za kaljenje mladih igrača, no ipak postoji preveliki kvalitativni jaz između prve i druge ekipe Rijeke, kao i kvalitete nogometa koji se igra u trećoj, odnosno prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Da, Rijeka II je odlična stvar, ali za neke igrače je ipak potrebnije naći posudbu u jačem stupnju natjecanja. Rijeka je te igrače, prije svega Oršića, Solomon, Pušića i Slugu odlučila kaliti u prvoj ligi, Oršića u slovenskom Celju, Solomona i Pušića u Zadru (iako se kod Pušića ipak radi o igraču koji na kojeg se računa, ali se nije nametnuo Keku), a Slugu Lokomotivi, a u slučaju da imamo klub partner, ti igrači bi se mogli klaiti u jednom klubu, uz prisitstvo našeg trenera u kadru istoga. Veći broj igrača Rijeke bi djelovao lakše i pri aklimatizaciji igrača u novom klubu. Osim posudbe igrača, takav klub bi bio dobar i za odgoj trenera. Trener će bolje stasati u jačem klubu, jačeg stupnja natjecanja, nego u trećoj ligi.
Osim nabrojane četvorke još poneki mlađi igrač bolje bi napredovao u klubu višeg ranga, a otvorilo bi se mjesto za još pokojeg mlađeg igrača u našoj drugoj momčadi. Idealno bi bilo da se nađe rješenje slično Pomorcu no u višem rangu natjecanja. Kako filijala u 1. HNL ugrožava sustav samog natjecanja ta ekipe bi trebala biti u nekoj od susjednih država. Kao prirodno rješenje nameću se države iz našeg okružja. Bosna i Hercegovina (svi znamo kako je Luka Modrić napredovao nakon sezone u mostarskom Zrinjskom) ili Slovenija. Zbog članstva u Europskoj Uniji (neograničen broj Hrvata koji mogu igrati u njihovoj ligi), ali i zbog geografske povezanosti, bolja opcija je „dežela“.
Kratak pregled prve, ali i druge SNL, pokazuje nam sljedeće. Slovenska prva i druga liga imaju po 10 članova. Kao moguće feeder klubove iz 1. SNL automatski možemo isključiti ekipe velike tradicije, Maribor i Olimpiju, ali i Goricu koja je feeder klub talijanske Parme. Potencijalni kandidati su Koper, Domžale, Rudar i Celje, no i to su klubovi s većim nogometnim ugledom u Sloveniji te je upitno da li bi oni pristali na takav vid suradnje s našim klubom. Kao potencijalna rješenja se nameću Zavrč i Krka iz Novog Mesta.
Prvi je klub iz malog mjesta s hrvatsko-slovenske granice u blizini Varaždina, a u njemu već nastupa veća hrvatska kolonija, uključujući i naše bivše juniore T. Datkovića i Polića (obojica su bili u Pomorcu), te naše bivše igrače Jerteca i Šafarića, dok je naš bivši funkcioner Đani Laser Sportski Direktor i šef skautske službe. To je NK Zavrč. Kao prednost ovog kluba nameće se riječka veza, ali i manji nogometni ugled te bi njima ovakav vid povezivanja ojačao status u slovenskoj ligi. Drugi plus je i blizina Varaždina, koji se nalazi tek pola sata vožnje od Zavrča, a mogao bi služiti kao naša baza. Varaždin je grad s velikom nogometnom tradicijom, a trenutno bez jačeg kluba, kako u gradu, tako i u široj regiji. Najbliži jači klub je Slaven Belupo koji im je bio rival (Varteksu). Odabirom Zavrča kao potencijalno feeder kluba mogu se, kako se to kaže, ubiti dvije muhe s jednim udarcem. Rijeka dobiva filijalu, tj. klub partner, u prvom rangu slovenskog nacionalnog prvenstva, ali i širi svoju sferu utjecaja na varaždinsku regiju, regiju koja je dala određeni broj kvalitetnih igrača (zadnji Rog koji je iz treće lige prešao u RNK Split).
Drugi potencijalni partner klub je Krka iz Novog Mesta. To je klub koji zadnjih nekoliko godina proživljava turbulentno razdoblje, a jedno vrijeme je čak igrao i treću ligu. Sad su opet prvoligaš, ali sa dna ljestvice. Veza sa Rijekom bi ojačala njihov „rating“ unutar Slovenije. Novo Mesto je blizu Rijeke, lako dostupno autoputom preko Karlovca.
U drugom slovenskom rangu potencijalni kandidat je kranjski Triglav, klubu kojem je potekao naš nekadašnji igrač, „kranjski Messi“, Uroš Palibrk. Triglav je prošle sezone izgubio prvoligaški status, a ojačan našim igračima vjerojatno bi brzo isti i vratio. Sam odabir Kranja kao većeg grada kojem gravitira sjevero-zapadni dio Slovenije Rijeku jače pozicionira u tom dijelu Slovenije koji nema jači nogometni klub. Dakako, kako je to ipak Slovenija, blizu Kranju su i Domžale, a dakako i Ljubljana.
U sva tri slučaja riječ je o klubovima ipak manjeg nogometnog ugleda u susjednoj nam državi, te bi ovakav vid suradnje bio pozitivan i za nas i za njih, ali bez da se oni osjećaju podcijenjenima.
U slučaju Bosne i Hercegovine u obzir bi mogli doći klubovi iz geografski bliže nam bihaćke Krajine. Na žalost, u samoj regiji ne postoji niti jedan klub koji igra Premijer ligu, a nositelj kvalitete je Jedinstvo iz Bihaća koje igra drugi rang natjecanja, 1. ligu Federacije BiH. Ostatak klubova je nekoliko sati udaljen od Rijeke te se smanjuje mogućnost kvalitetnije komunikacije. Također, većina klubova BiH Premijer lige iz većih gradova, poput Slobode, Čelika ili Veleža itekako ima svoj izražen identitet, te bi te takvom suradnjom možda mogli osjećati podcjenjenim od strane Rijeke.
Ono što se mora naglasiti, zbog odnosa koji Rijeka ima s Spezijom, već je dolazilo do puno prelazaka između ta dva kluba, pretežito iz Rijeke prema Speziji, no Rijeci bi bilo zgodnije graditi odnose s nekim od klubova iz regije. Na taj način, osim kaljenja mladih igrača, otvara se i novo tržište na kojem je Rijeka prisutna.
Source URL: http://www.hocuri.com/potreba-za-klubom-partnerom-ili-kako-ojacat-utjecaj-u-regiji/
Copyright ©2024 Hoću Ri unless otherwise noted.