Rijeka v. Dinamo: statistička analiza ususret kulminaciji sezone

Rijeka v. Dinamo: statistička analiza ususret kulminaciji sezone

Nakon uvjerljivog poraza na Maksimiru mnogi navijači izgubili su nadu da će nogometaši Rijeke ostati u utrci za titulu. Zaostatak od pet bodova već nakon drugog proljetnog kola podsjećao je na protekle dvije sezone, kada je Dinamo dolaskom proljeća podebljao bodovnu razliku ispred prvih pratitelja, koju je do kraja prvenstva bez problema zadržao. Unatoč porazu, uporni Riječani nisu odustajali, te su se serijom od pet uzastopnih pobjeda (pomogao je i Dinamov poraz na Poljudu) vratili na zimska dva boda zaostatka. Do kraja prvenstva sami kroje svoju sudbinu. Osam pobjeda u isto toliko utakmica garantiralo bi prvi naslov prvaka države u klupskoj povijesti. Dinamo dolazi na Rujevicu 19. travnja i, ukoliko nitko ne kiksa u sljedeća tri kola, pobjedom bi ga preskočili. Pobjeda protiv Dinama značila bi da je Rijeka bolja u međusobnim susretima, što bi u konačnici moglo biti presudno jer se koristi kao prvi kriterij pri određivanju plasmana na kraju prvenstva u slučaju jednakog broja bodova. Bijeli u svoj posljednji ovosezonski ciklus utakmica kreću u subotu u Koprivnici. Uz osam prvenstvenih utakmica do kraja sezone, već u utorak Rijeka još jednom gostuje u Koprivnici, ovoga puta u uzvratnoj utakmici polufinala Kupa Hrvatske. Ukoliko minimalna pobjeda (2:1) iz prvog susreta bude dovoljna, Rijeka će 10. svibnja u Osijeku igrati svoje osmo finale kupa, vjerojatno protiv Dinama.

Budući da su Rijeka i Dinamo u borbi za oba trofeja, u današnjoj kolumni odlučili smo kroz statistiku analizirati snage i slabosti Dinama u odnosu na Rijeku. U prvom dijelu analize usporedili smo Rijeku i Dinamo po pozicijama (vratari, stoperi, bekovi, te krila i napadači), a u drugom osnovne momčadske indikatore (uz neizostavan utjecaj „ljudi od krvi i mesa“). U statističku analizu, ponajprije u priloženim grafovima i tablicama, uključene su isključivo prvenstvene utakmice. Redoviti čitatelji vjerojatno su upoznati s metodologijom statističke analize iz prijašnjih kolumni. Za većinu indikatora nije potrebno dodatno objašnjenje, uz dvije iznimke:

  • Min / G+: Prosjek minuta po postignutom pogotku (Rijeke ili Dinama) dok je igrač bio u igri; manji interval znači da je ekipa češće postizala pogodak kada je pojedini igrač bio u igri. U sezoni 2015./16., Rijeka je u prosjeku postizala pogodak svake 53,62 minute igre, a Dinamo svakih 47,55 minuta igre.
  • Min / G–: Prosjek minuta po primljenom pogotku (Rijeke ili Dinama) dok je igrač bio u igri; veći interval znači da je ekipa rjeđe primala pogodak kada je pojedini igrač bio u igri. U sezoni 2015./16., Rijeka je u prosjeku primala pogodak svakih 140,00 minuta igre, a Dinamo svake 132,63 minute igre.

Vratari

U tekućoj prvenstvenoj sezoni, Ivan Vargić i Eduardo Carvalho obranili su preko 80% udaraca u okvir gola. U 26 odigranih utakmica, Vargić je primio samo 12 golova, a u prosjeku loptu iz mreže vadi svakih 195 minuta igre. „Vargina“ mreža ostala je netaknuta u čak 16 utakmica. Eduardo je odigrao 25 utakmica, a u 11 navrata nije primio pogodak. Ukupno je primio 16 golova, u prosječnom intervalu od 141 minute. Dok je postotak obrana Dinamovog Portugalca visokih 83,3%, riječki Ɖakovčan je obranio sjajnih 86,5% udaraca u okvir gola, uključujući jedan kazneni udarac. U oba slučaja alternative se nisu iskazale. Na vratima Rijeke, Simon Sluga je u dva susreta inkasirao čak šest pogodaka, te je ubrzo posuđen Speziji. Rezervni golman Andrej Prskalo ove sezone u prvenstvu nije nastupio. Dinamova „jedinica“ Antonijo Ježina ima tri nastupa, a u prosjeku je primao gol svakih 90 minuta, odnosno jedan po utakmici. Ježina je čuvao mrežu Dinama u dva (od tri) ovosezonska poraza, protiv Rijeke na Rujevici i Splita u Parku mladeži, a branio je i u domaćem remiju protiv Rijeke (0:0).

Statistika 1

Stoperi

Na poziciji srednjeg braniča, Dinamo je tijekom prvenstva koristio čak deset igrača. Zoran Mamić je tijekom jeseni imao velikih problema s izborom stopera. Nakon prodaje Šimunovića i ozljede novo-pridošlog Schildenfelda, na startu sezone u kadru su bili Sigali, Taravel i neiskusni Benković. Nakon što se Sigali ozlijedio sredinom rujna, Mamić je bio prisiljen krpati s veznjakom Gonçalom, a ponekad je na poziciji srednjeg braniča koristio i bekove. Nitko od Dinamovih stopera u igri nije proveo preko 50% ukupnog vremena. Sigali i Taravel su u igri proveli nešto više od 1100 minuta, što je manja minutaža od Samardžića, Mitrovića i Leškovića.

Od šestorice s preko 500 minuta u igri, Dinamo najrjeđe prima pogodak kada je u igri Leonardo Sigali, u prosjeku svake 192 minute. Jesenas, tijekom domaće pobjede protiv Arsenala, Sigali je ozlijedio kolateralni ligament. Obrambena statistika u šest prvenstvenih utakmica koje je Argentinac propustio zbog ozljede dokaz su njegove važnosti za sigurnost Dinamove obrane. Naime, u šest utakmica Dinamo je primio čak sedam pogodaka, u prosjeku svakih 77 minuta. Propusnost obrane rezultirala je u (jedina) dva prvenstvena poraza u prvom dijelu sezone, te s(p)retno izborenom remiju (2:2) u Zaprešiću nakon Interovog vodstva od 2:0. Uz obrambenu neprobojnost, vrijedi istaknuti da je Sigali ove sezone postigao dva prvenstvena pogotka, uključujući drugi Dinamov gol u derbiju protiv Rijeke. S tri pogotka, Sigali je drugi najbolji strijelac u utakmicama protiv Rijeke u trenutnom Dinamovom kadru (prvi je Soudani sa šest pogodaka, dok je Pjaca također postigao tri).

U momčadi Rijeke ponajprije treba istaknuti Mirala Samardžića. Kada je Samardžić u igri, Rijeka u prosjeku prima pogodak svakih 188 minuta. Uz odličnu igru u obrani, Samardžić je ove sezone postigao čak četiri pogotka, od kojih se po važnosti ističu izjednačujući protiv Dinama i pobjedonosni protiv Hajduka (po ljepoti se ističe golazo protiv Intera u posljednjem kolu). Dok se Sigali specijalizirao za pogotke protiv Rijeke, Samardžić je Dinamu zabio dva pogotka, što ga čini najboljim strijelcem u derbiju u riječkom rosteru (od ostalih, uz Balaja, Dinamu su jedino zabijali stoperi: Lešković i Mitrović).

U posljednje dvije sezone, Samardžić je u paru s Leškovićem odigrao oko 900 minuta, a Rijeka je u tom periodu primila samo šest pogodaka. Minule jeseni stoperski par Samardžić-Lešković garantirao je sigurnost. Poput slovenskog suigrača, kada je Lešković u igri, Rijeka vrlo rijetko prima pogodak, ove sezone u intervalima od 182 minute. Početkom prosinca Lešković je obnovio ozljedu tetive, zbog koje je propustio prvi proljetni ciklus utakmica. Tijekom pauze u ožujku potpuno se oporavio, a budući da je u proteklom kolu Mitrović zaradio treću opomenu, Lešković bi mogao biti u početnom sastavu Rijeke u subotu u Koprivnici.

Od ostalih igrača, u ekipi Dinama, nakon oporavka od ozljede, Schildenfeld je na proljeće unio sigurnost u obrani. Njegova statistika (169 minuta po primljenom golu) sugerira da će Dinamo do kraja sezone rijetko primati pogotke, posebno kada bude igrao u paru sa Sigalijem. Dok je Taravel sigurna treća opcija (141 minuta), mladi Benković (101 minuta) će ostatak sezone najvjerojatnije odraditi u drugoj ekipi. U momčadi Rijeke, uz spremnog Leškovića, Mitrović će vjerojatno preseliti na klupu. Nešto lošija Mitrovićeva statistika (107 minuta po primljenom golu) u odnosu na suigrače u obrani djelomično je posljedica peha s početka sezone. Naime, u prva dva Mitrovićeva nastupa Rijeka je primila čak šest pogodaka. U nastavku sezone, kada je Mitrović bio u igri, Rijeka je u prosjeku primala pogodak svakih 158 minuta.

Statistika 2

Statistika 3

Bekovi

Dinamovi ovosezonski problemi s bočnim braničima podsjećaju na situaciju u srcu obrane. Poput stopera, nitko od bekova u igri nije proveo preko 50% ukupnog vremena. Turbulencije su ponajviše uzrokovane ozljedama igrača s najboljom statistikom. Na desnoj strani, Ivo Pinto je zbog ozljede propustio većinu utakmica u rujnu i listopadu, da bi u siječnju preselio u Englesku. Na suprotnoj strani, nakon sjajne jeseni, Pivariću su tijekom zimskih priprema u Španjolskoj stradali prednji križni ligamenti desnog koljena, te će propustiti proljetni dio prvenstva. Gubitak Pinta i Pivarića predstavlja veliki hendikep za Dinamo. U prvom dijelu prvenstva, umjesto Portugalca na poziciji desnog beka uglavnom je igrao Măţel, koji u obrambenim (96 minuta po primljenom golu) i ofenzivnim (53 minute po postignutom golu) zadacima nije bio na razini Pinta (171 minuta; 39 minuta). Tijekom zimskog prijelaznog roka, braća Mamić kupila su Stojanovića iz Maribora. Iako se u prvom proljetnom ciklusu utakmica mladi Slovenac pokazao kao dostojna zamjena za Pinta u obrambenim zadaćama (150 minuta po primljenom golu), to nije slučaj u napadačkim akcijama. Dok je Pivarićeva statistika (232 minute po primljenom golu, uz pet asistencija) sama po sebi impresivna, u kontekstu alternativnog rješenja ona postaje impozantna. U izostanku Pivarića, Zoran Mamić je na poziciji lijevog beka uglavnom koristio Marija Musu. Iako se Musa pokazao korisnim u ofenzivnim zadaćama (tri asistencije), obrambena statistika je poražavajuća (79 minuta po primljenom golu).

U ekipi Rijeke, Ristovski (desno) i Zhuta (lijevo) su odigrali većinu ovosezonskih prvenstvenih utakmica, uz vrlo dobru obrambenu statistiku (oko 190 minuta po primljenom golu). Dok su Dinamovi bekovi deset puta asistirali za pogodak, riječki Makedonci, u ovom slučaju Ristovski, skupili su svega tri asistencije u prvenstvenim utakmicama. Vrijedi istaknuti i izuzetno važne asistencije Zhute za pobjednički pogodak Bezjaka u četvrtfinalu Kupa, i Vešovića za Sharbinijev pobjednički pogodak protiv Dinama. Bez obzira na skromni ofenzivni učinak riječkih makedonskih bekova, posebno u odnosu na Dinamove, njihova obrambena statistika je izvrsna u odnosu na situaciju s početka sezone. U periodu prije transfera u PAOK, odnosno Dnipro, Leovac  i Tomečak (u oba slučaja ispod 100 minuta po primljenom golu) nisu igrali na razini iz prošle sezone. Nakon što se Vešović ozlijedio tijekom zimskih priprema, iz Maribora je na posudbu stigao iskusni Aleš Mejač. Uz nedavno oporavljenog Vešovića i srčanog Bertošu, Mejač nudi dodatnu opciju u slučaju izostanka standardnih bekova.

Statistika 4

Statistika 5

Vezni igrači

Pogledom na priloženu tablicu i graf ističu se dva (Dinamova) igrača: Ademi i Gonçalo. Unatoč relativno maloj minutaži, posebno se ističu Ademijev doprinos Dinamovoj obrani (257 minuta po primljenom golu) i ubojitost Dinamova napada kada je Gonçalo igrao u veznom redu (25 minuta po postignutom pogotku). U nešto više od 500 minuta dok je Ademi bio u igri Dinamo je primio samo dva pogotka. Iako je Gonçalo na jesen u igri proveo preko 1100 minuta, većinu vremena je silom prilika proveo na neprirodnoj poziciji stopera, uz skromnu statistiku. U nešto više od 400 minuta odigranih na (svojoj) poziciji zadnjeg veznog, Dinamo je postigao nevjerojatnih 17 pogodaka. Na Mamićevu žalost, nevolje nisu zaobišle niti Dinamov vezni red. Ademi i Gonçalo propuštaju proljetni dio prvenstva, prvi zbog dopinga, a drugi iz istog razloga kao i Pivarić: puknuće prednjih križnih ligamenata koljena. No, za razliku od bekovskih pozicija, Dinamo je vrlo dobro pokriven u veznom redu. Iako statistika na prvi pogled ne impresionira, Antolić, Ćorić, Machado, Rog i Šovšić nude dovoljno opcija u sredini terena. Uz sedam postignutih pogodaka, Dinamova kreativna veza odgovorna je i za 19 asistencija. Posebno se ističe mladi Ante Ćorić (39 minuta po postignutom golu, uz 4 pogotka i 5 asistencija).

S tri pogotka i devet asistencija, riječka veza je anemična u odnosu na kreativan, i po protivnički gol opasan, Dinamov vezni red. Maleš i Močinić su jesenas bili nezamjenjivi, a njihov doprinos u obrambenim zadacima bio je impresivan. Tijekom prvog proljetnog ciklusa utakmica došlo je do pada forme, što je evidentno i u statistici (priloženi graf). Za Močinića, u proljetnoj statistici u grafu nije uračunat nastup u Kupu protiv Slaven Belupa, kada je u 28 minuta provedenih u igri Rijeka primila gol. Na Kekovu sreću, lošu formu veze MM balansirala je dobra forma veze BB: Bradarić i Brezovec. Bradarić je ionako solidnu statistiku iz prvog dijelu prvenstva (posebno u napadu) podigao na viši nivo, te vrlo dobrim igrama osigurao mjesto u početnom sastavu. Umjesto Radoševića, kojem je zimus istekla posudba, iz Spezije je vraćen Brezovec. Tijekom nešto više od 450 minuta provedenih u igri, Rijeka je primila samo dva pogotka.

Statistika 6

Statistika 7

Krila i napadači

Iako je do nedavno Zoran Mamić imao slatke brige u izboru (krilnih) napadača, u ožujku je izgubio dvije važne karike. Tijekom prve utakmice polufinala Kupa na Poljudu, Marko Pjaca je nakon nezgodnog pada slomio ključnu kost, što će ga s terena najvjerojatnije udaljiti do kraja sezone. Da nesreća ne dolazi sama, u istom tjednu potvrdila je vijest o Soudanijevoj rupturi mišića lijeve natkoljenice. Ipak, Soudanijeva ozljeda nije ozbiljnijeg karaktera, te je povratak predviđen oko 10. travnja.

Što konkretno znači gubitak Pjace i Soudanija? Dok je Pjaca na jesen bio neprepoznatljiv (58 minuta po postignutom golu), postigavši samo jedan pogodak u preko 1100 minuta provedenih u igri, na proljeće je procvjetao. Dva (od četiri) Pjacina proljetna pogotka Dinamu su donijela pobjede protiv Splita i Istre, a kada je bio u igri, Dinamo je u prosjeku postizao pogodak svakih 36 minuta. Iako na prvi pogled, Soudanijev doprinos Dinamovom napadu ne impresionira (54 minute po postignutom golu), postigao je sedam prvenstvenih pogodaka. Uz prvi i treći gol u posljednjem derbiju protiv Rijeke, posebno značajni su pobjednički golovi u samim završnicama susreta protiv Intera i Hajduka. Golovi Pjace i Soudanija Dinamu su direktno donijeli čak deset bodova.

Unatoč njihovom izostanku, Dinamovom napadu ne nedostaje baruta. Fernándesova sezonska statistika (39 minuta po postignutom golu) je na razini Pjacine proljetne, a s deset postignutih pogodaka je drugi klupski strijelac. U danima između dva poljudska derbija Fernándes je zbog nediscipline izbačen u drugu momčad. Poraz napadački desetkovanog Dinama u drugom derbiju na Poljudu ubrzao je njegov povratak u momčad. Titulu najboljeg klupskog strijelca drži mladi Armin Hodžić, iako ima manju minutažu od ostatka Dinamovih ofenzivnih igrača, uključujući i prošlosezonskog najboljeg strijelca Henríqueza. Hodžić u prosjeku postiže pogodak svake 93 minute provedene u igri, neusporedivo češće od Henríqueza (206 minuta). U kontekstu izostanka Pjace i Soudanija, Henríquezov golgeterski post postaje briga više za Zorana Mamića. Iako je vrlo dobro otvorio sezonu, postigavši šest pogodaka do sredine listopada, u nastavku je samo jednom poentirao, i to u davnom 17. kolu, igranom 20. studenog. Uz Fernándesa, Henríqueza i Hodžića, nekolicina ofenzivno orijentiranih veznjaka ima što za reći u napadačkim akcijama, a posebno se ističu Ćorić i Rog.

Za razliku od Dinamovih problema, riječki napadači i krila u finiš sezone ulaze u punom i možda nikad jačem izdanju. Riječka ofenzivna petorka je u formi i predstavlja najjače oružje u borbi za trofeje. Tijekom odlično odrađenog prijelaznog roka, na zimu je „grobnička mušica“ zamijenjena „Messijem s Karpata“, a doveden je i Mario Gavranović, Švicarac hrvatskih korijena. Obje kupovine su se pokazale kao pun pogodak. Gavranović para protivničke mreže preciznošću najbolje baždarenog švicarskog sata. U 470 minuta provedenih u igri, postigao je četiri pogotka, a u isto vrijeme Rijeka je postigla deset i primila samo dva pogotka, za impresivnu uvodnu statistiku. Iako u slučaju Florentina Mateia, statistika na prvi pogled nije toliko impresivna, vrijedi istaknuti da nije uključena Kup utakmica protiv Slavena u kojoj je u 66′ provedenih u igri asistirao za prvi i postigao velemajstorski drugi pogodak. U prvenstvu je filigranski preciznim ubačajima pronašao glave Samardžića i Gavranovića za pogotke protiv splitskih klubova.

Roman Bezjak je najbolji klupski strijelac s 12 prvenstvenih pogodaka. Iako je na proljeće samo jednom pogodio, neumornim radom i trkom tijekom kompletnih devedeset minuta stvara pritisak na protivničku zadnju liniju. Neizostavan je kotačić u riječkoj momčadi. Bekim Balaj je s 9 pogodaka drugi klupski strijelac. Iako na proljeće, nakon dolaska Gavranovića i Mateia, priliku dobiva uglavnom s klupe, vrlo dobro je koristi. Postigao je izuzetno bitan pobjedonosni pogodak u Splitu, a u posljednjem kolu protiv Intera poentirao je iz prvog dodira s loptom, 30 sekundi nakon ulaska u igru. Unatoč Bezjakovim i Balajevim golovima i sjajnim novacima, Marin Tomasov je (riječki) igrač dosadašnjeg dijela sezone. Uz osam postignutih pogodaka, Tomasov ima i 12 asistencija, te je na najboljem putu da do kraja sezone ostvari „double-double“. Budući da je nastupio u svim prvenstvenim utakmicama, nema velike razlike u individualnoj statistici u odnosu na ukupnu momčadsku. Vrijedan spomena je podatak da je Rijeka postigla samo jedan pogodak u 343 prvenstvene minute koje je Tomasov preskočio.

Statistika 8

Statistika 9

Ekipna analiza

U drugom dijelu današnje kolumne analizirali smo ekipnu statistiku Rijeke i Dinama u 28 prvenstvenih utakmica. Budući da su ekipe bodovno vrlo blizu, ne iznenađuje činjenica da u većini indikatora nema drastične razlike (priložene tablice). U kratkoj analizi koja slijedi, fokusirali smo se na indikatore u kojima (1) jedna od momčadi odskače i (2) ulogu igraju „ljudi od krvi i mesa“.

Statistika 10

Dinamo

  • Bolje igra kod kuće (10% više osvojenih bodova).
  • Ima veći posjed lopte (7% po utakmici).
  • Ima više udaraca na protivnički gol (1,5 po utakmici).
  • Ima veći broj kornera (2,3 po utakmici).
  • Postiže najviše i prima najmanje pogodaka u posljednjih 30 minuta utakmice (gol razlika 21:2).
  • Prima najviše pogodaka u periodu od 31. do 60. minute utakmice (9 od ukupnih 19).
  • Postiže više pogodaka udarcima glavom i unutar kaznenog prostora.

Rijeka

  • Bolje igra u gostima (8% više osvojenih bodova).
  • Manje vremena provodi u rezultatskom deficitu i više u vodstvu (u oba slučaja 5% ukupnog vremena u odnosu na Dinamo).
  • Postiže najviše i prima najmanje pogodaka u periodu od 31. do 60. minute utakmice (gol razlika 18:4).
  • Prima najviše pogodaka u posljednjih 30 minuta utakmice (9 od ukupnih 18).
  • Postiže više pogodaka udarcima nogom i izvan kaznenog prostora.
  • Uspješnija s igračem manje na terenu (4:1 u 157′, u odnosu na Dinamovih 0:2 u 57′).

 

Statistika 12

Statistika 13

Neujednačen sudački kriterij

  • Dinamovim protivnicima ove sezone nije dosuđen jedanaesterac.
  • Igrači Rijeke zarade 3,00 žuta i 0,25 crvenih kartona po utakmici, u odnosu na 1,61 žutih i 0,04 crvena kartona igračima Dinama.
  • Rijeka u prosjeku ima 0,96 suspendiranih igrača po utakmici, u odnosu na Dinamovih 0,36.
  • Igračima Rijeke suci pokažu žuti karton u prosjeku nakon svakih 5,86 dosuđenih prekršaja, u odnosu na 9,58 dosuđenih prekršaja Dinamovim igračima.
  • Igračima Rijeke se dosudi 3,21 zaleđe po utakmici (protivničkoj ekipi 1,11), u odnosu na 2,00 Dinamova zaleđa (i 1,57 protivničkih).

Statistika 11

Komentari

komentari


Related Articles

Po duplu krunu

Sutra s početkom od 20:15 sati u Varaždinu nogometaši Rijeke protiv Dinama igraju osmo finale kupa u klupskoj povijesti. Stadion

Ukleti Zaprešić

Godinama se našim nogometom, a posebice našim klubom provlačila poštapalica o “uvijek neugodnom gostovanju”. Gotovo da nije bilo najave utakmice

Daleka i bliska prošlost

02. listopada 1960. god. – prva pobjeda na Partizanom Nakon loše igre u prva dva kola, u kojima je Rijeka