ANALIZA: Zimska pauza HNL-a prosječna u Europi

ANALIZA:  Zimska pauza HNL-a prosječna u Europi

Hrvatski nogomet je sa jakom Rijekom zasigurno dobio kvalitetu više i to nije sporno. Da nema Damira Miškovića i Rijeke kakvu sada imamo, Dinamo bi već slavio naslov, a ostale momčadi bi igrale utakmice za prestiž u preostalih 8 kola natjecanja. Također, liga 10 se pokazala kao pogodak jer je kvaliteta koncentrirana u tih deset momčadi između kojih više nema razlika kakve smo znali gledati u prethodnim sezonama i raznim sustavima prvoligaškog natjecanja. Predsjednik Rijeke je natuknuo kako se intenzivno radi na pronalasku načina financiranja kako bi se poboljšali uvjeti vezani za infrastrukturu stadiona na kojima se igra HNL, te kako bi uskoro mogao biti poznat modalitet kojim će se pomoći klubovima da poboljšaju uvjete u kojima se igra nogomet te u kojima bi gledatelja trebali uživati.

Na tragu toga i želje da se u hrvatskoj nogometnoj ligi igra na “boxing day”, donosimo kratak osvrt odnosno usporedbu HNL-a sa ostalim jačim, podjednakim i onim slabijim ligama od naše domaće. Što se tiče termina i odigravanja samog prvenstva, tu dolazi do zablude kod velikog broja navijača i pratitelja nogometnih zbivanja u RH. Vrlo često se mogu čuti prigovaranja na predugu zimsku stanku zbog koje klubovi moraju prolaziti dodatne pripreme i trošiti novce kako bi se pripremali u dostojnim i prihvatljivim uvjetima. Nerijetko se može čuti rečenica: “Toga ima samo u Hrvatskoj”, međutim analizom podataka i informacija dolazimo do saznanja da ta tvrdnja nema “čvrste temelje”. Naime, ako izuzmemo zemlje u kojima se nogometno prvenstvo zbog jasnih razloga igra preko kalendarske godine sistemom proljeće-jesen (Švedska, Norveška, Finska, Rusija, Bjelorusija…), te ako maknemo lige u Velikoj Britaniji i Španjolskoj, u većini nogometne Europe postoji zimska stanka.

Tu možemo izdvojiti dvije skupine liga. U prvu skupinu, gdje je ta pauza manja, odnosno traje samo zbog blagdana ulaze Nizozemska, Belgija, Grčka, Italija, Njemačka, Francuska, Portugal i još poneke slabije lige. U većini spomenutih prvenstava, zadnje kolo jesenskog djela takmičenja se odigrava 20. prosinca, dok je nastavak već početkom ili sredinom mjeseca siječnja. Ipak, radi se o državama sa relativno blagom klimom te infrastrukturom koja može podnijeti nekoliko tjedana lošijeg zimskog vremena. Ako krenemo promatrati drugu skupinu nacionalnih prvenstava, u kojima se prvenstvo tijekom zime prekida na duži period, onda dolazimo do spoznaje da većina liga zemalja srednje i jugoistočne Europe zapravo ima istu, ako ne i dužu stanku nego naš HNL u kojemu pauza traje od 20.prosinca do 12.veljače. Isti ili slični period kada se ne igra nogomet u Hrvatskoj, koriste i Austrijanci, Švicarci, Rumunji, Česi i Poljaci koji imaju puno bolje uvjete i infrastrukturu. Dužu stanku od naše imaju Mađari, Srbi, Slovaci i Bugari koji većinom natjecanje prekidaju 12.prosinca, a nastavljaju 15.veljače. Izuzetak je Ukrajina koja koristi čak tri mjeseca pauze u zimskom terminu.

Time smo otklonili onaj “crni oblak” sumnje kako je naše prvenstvo jedinstveno po dugo i “nepotrebnoj” pauzi između jesenskog i proljetnog djela natjecanja. Sada dolazimo do one druge teze, koja se tiče same infrastrukture i zašto nakon te pauze travnjaci diljem naše države izgledaju kao pašnjaci na Slavonskim ravnicama. Ponekad snijeg, ponekad jake kiše ili nedostatak terena za trening pretvaraju zelene plohe u smeđe blatište po kojima je nemoguće igrati bilo kakav, a kamoli kvalitetan nogomet. Jasno, svima su uvjeti isti ali neke momčadi ipak teže nadigravanju dok druge više manje igru brane na odbijanju protivničkih napada i napucavanju lopte, što i nije neki problem po tako razrovanim terenima.

Tu dolazimo do teze da su osiromašeni klubovi nemoćni te jednostavno nemaju financijskih mogućnosti svoj travnjak prilagoditi vremenskim uvjetima i podneblju u kojima se nalaze. Iako se redovito tu spominju javna sredstva, gradska i lokalna samouprava kao vlasnici objekata tj. stadiona, odgovornost pada i na nogometni savez. Toliko godina već slušamo kako je čelna kuća nogometa u Hrvata “najbolja firma u državi, sa najvećom zaradom”. Nažalost, liga i klubovi od te “zarade” vide mrvice. Ulaganje u prvenstvo i nogomet gotovo da ne postoji, ako izuzmemo pokoju darovanu vreću lopti, opreme ili humanitarnu utakmicu. Ukoliko se vodimo primjerom iz Češke lige, onda možemo zamijetiti kako je uvjet za igranje elitnog ranga u češkom nogometu upravo grijani travnjak. Pošto mnoge momčadi nisu mogle investirati takve novce u terene na kojima se i po snijegu i kiši može igrati, uskočio je savez i raznim pozajmnicama i donacijama završio projekat u kojemu svi klubovi Synot prve lige imaju nove grijane travnjake.

Takvo razmišljanje i ulaganje je nužno u hrvatskom nogometu kako bi se i sama liga te uvjeti poboljšali, a samim time klubovi postali konkurentniji ostalima u Europi. Jedno vuče drugo, a proizvodnja mladih igrača trpi ako isti moraju iz dana u dan kopati po njivama i oranicama HNL-a. Niti umjetni travnjaci više nisu bauk. Popis klubova na kontinentu koji koriste umjetne travnjake je sve duži i veći. Od belgijskog St. Truidena, francuskih Lorienta i Nancya preko portugalske Boaviste, švicarskih Young Boysa i ruskog Spartaka te mnogih drugih klubova. I stadion na Rujevici posjeduje elemente umjetnog travnjaka u 30% omjeru. Prije su takvi travnjaci predstavljali problem jer su odskakali od pravih prirodnih podloga, ali sada kada je tehnologija napredovala, razlika između prirodnog travnjaka i umjetnog terena je minimalna, da ne kažemo da je gotovo i nema.

Ulaganje je jedini način da nogomet i liga idu naprijed. Jedini način da se vrate gledatelji na tribine i da momčadi i dalje proizvode mlade talente koji će jednog dana svih nas ispuniti ponosom i srećom jer smo ih mi stvorili. Klubovi mogu biti konkurentni u Europi jedino ako se razvijaju u dobrim uvjetima i kvalitetnoj infrastrukturi. Bez svega toga, nema ni napretka niti nade u bolju budućnost HR nogometa.

Foto: Ilustracija

Komentari

komentari


Related Articles

OŠ Kantrida na samom vrhu

Državno prvenstvo iz plivanja za osnovne škole održano je 18. ožujka 2015. godine na Gradskim bazenima Kantrida. Rijeka je najbolje

Katastrofa na Kantridi: drvosječe sasjekle Rijeku u korijenima

Rijeka – Aberdeen 0:3 (0:1) Rijeka – Stadion Kantrida. Prva utakmica 2. pretkola UEFA Europa lige. Gledatelja: 8.500. Suci: Amaury

Derbi na Drosini: po pobjedu za nastavak serije

Nakon dvotjedne prvenstvene pauze, u nedjelju s početkom od 19 sati Istra 1961 i Rijeka u Puli igraju derbi utakmicu 9. kola MAXtv